Duhovna stvarnost

Sve što mogu vidjeti

by · Published · Updated

Pročitajte: Evanđelje po Ivanu 3:22-35
22 Potom dođe Isus sa svojim učenicima u pokrajinu Judeju. Ondje je s njima boravio i krstio. 23 Ivan je krstio u Enonu kraj Salima, jer je tamo bilo mnogo vode. Ljudi su dolazili tamo i dali su se krstiti. 24 Ivan, naime, još nije bio bačen u tamnicu. 25 Tada nastade prepirka između Ivanovih učenika i nekog Židova o čišćenju. 26 Oni dođoše k Ivanu i rekoše mu: »Učitelju, onaj koji je na drugoj obali Jordana bio kod tebe i za koga si ti svjedočio, evo on krsti i svi idu k njemu.« 27 Ivan odgovori: »Ne može čovjek ništa primati ako mu nije dano s neba. 28 Vi mi sami morate posvjedočiti da sam rekao: Ja nisam Mesija, ja sam poslan samo kao njegov preteča. 29 Tko ima zaručnicu, zaručnik je. Zaručnikov prijatelj, koji stoji i sluša ga, silno se raduje zaručnikovu glasu. Tako se sada i moja radost ispunila. 30 On mora rasti, a ja umanjivati se. 31 Tko dolazi odozgo, stoji nad svima; tko je sa zemlje, zemaljski je i govori zemaljski. Tko dolazi s neba, stoji nad svima. 32 On svjedoči što je vidio i čuo, a nitko ne prima njegova svjedočanstva. 33 Nasuprot, tko prima njegovo svjedočanstvo, time potvrđuje da je Bog istinit. 34 Jer poslani od Boga govori Božje riječi. Jer Bog ne daje Duha na mjeru. 35 Otac ljubi Sina i dao je sve u njegove ruke. 36 Tko vjeruje u Sina, ima život vječni; a tko ne vjeruje Sinu, ne će vidjeti života, nego gnjev Božji ostaje na njemu.«

On mora rasti, a ja umanjivati se.

Ivan 3:30

JEDNOGA hladnog zimskog dana Krista je stajala na obali jezera i gledala snijegom i sigama okićeni svjetionik. Kada je izvadila mobitel da to snimi, njezine su se naočale zamaglile. Nije vidjela ništa, pa je usmjerila kameru prema svjetioniku i nasumce napravila tri snimke. Kada ih je pogledala, shvatila je da je kamera bila podešena da snimi onoga tko snima. Smijala se kad je rekla: »Na slikama sam bila ja, ja i ja. Sve što sam vidjela bila sam ja.« Kristaine fotografije podsjetile su me na sličnu pogrešku: možemo postati toliko usredotočeni na sebe da ne vidimo veću sliku Božjeg plana.

Isusovu rođaku Ivanu bilo je jasno da nije bitan on. Od samoga početka znao je da je njegov položaj ili poziv usmjeravati druge prema Isusu, Sinu Božjem. »Evo Jaganjca Božjeg koji oduzima grijeh svijeta!« (Ivan 1:29) rekao je kad je vidio Isusa kako dolazi prema njemu i njegovim sljedbenicima. »Ali da se On objavi u Izraelu, došao sam ja krstiti vodom« (r. 31), nastavio je. Kad su mu učenici došli javiti da neki njegovi učenici počinju slijediti Isusa, Ivan je rekao: »Vi mi sami morate posvjedočiti da sam rekao: Ja nisam Mesija, ja sam poslan samo kao Njegov preteča. (…) On mora rasti, a ja umanjivati se« (3:28,30).

Neka središte našega života bude Isus.

– Anne Cetas

Gospodine, često se usredotočim na sebe i svoje potrebe i želje. Pomogni mi da pogledam izvan sebe.