Duhovna stvarnost

Trebam li oprostiti?

by · Published · Updated

Pročitajte: Evanđelje po Mateju 18:23-35

23 Zato je kraljevstvo nebesko kao kralj koji htjede urediti račune sa svojim slugama. 24 Kad poče obračunavati, dovedoše mu jednoga, koji mu je bio dužan deset tisuća talenata. 25 A kako nije mogao platiti, zapovjedi gospodar da prodaju njega sa ženom i djecom i svim imanjem i da se tako podmiri dug. 26 Tada mu se sluga baci pred noge i zamoli: Gospodaru, imaj sa mnom strpljenja, sve ću ti platiti! 27 Gospodar se smilova sluzi, pusti ga i oprosti mu dug. 28 A kad izađe taj sluga, nađe jednoga od svojih drugova koji mu je bio dužan sto denara. Uhvati ga i poče ga daviti govoreći: Plati što si dužan! 29 Tada pred njega pade njegov drug i zamoli: Imaj strpljenja sa mnom, platit ću ti! 30 Ali on ne htjede, nego ode i dade ga baciti u tamnicu dok ne plati svojega duga. 31 Kad vidješe njegovi drugovi što se dogodi, vrlo se ozlovoljiše. Otiđoše i javiše svome gospodaru sav slučaj. 32 Tada ga dozva k sebi njegov gospodar i reče mu: Zli slugo! Sav sam ti dug oprostio jer si me molio. 33 Nisi li se i ti trebao smilovati svojemu drugu, kako sam se ja smilovao tebi? 34 Pun gnjeva predade ga njegov gospodar mučiteljima, dok ne plati sav dug. 35 Tako će i moj nebeski Otac postupati s vama ako svaki od vas ne oprosti od srca svojemu bratu.«

Kao što je Gospodin vama oprostio.

Kološanima 3:13

RANIJE sam došla u crkvu kako bih pomognla u pripremama za bogoštovlje. U udaljenom je dijelu prostorije stajala žena i plakala. Često je bila gruba prema meni i ogovarala me. Brzo sam upalila usisavač da ne čujem njezine jecaje. Što me briga za nekoga komu nisam draga! A onda me Duh Sveti podsjetio što je sve Bog meni oprostio. Otišla sam na drugi kraj crkve i prišla joj. Ispričala mi je da joj je dijete mjesecima u bolnici. Zagrlile smo se, plakale zajedno i molile se za njezinu kćer. Riješile smo svoje nesuglasice i postale prijateljice.

U Evanđelju po Mateju Isus uspoređuje Kraljevstvo nebesko s kraljem koji je odlučio urediti račune sa svojim podanicima. Sluga koji mu je dugovao mnogo novca molio je za milost. Nakon što mu je kralj oprostio dug, sluga je susreo čovjeka koji mu je dugovao mnogo manje od onoga što je on dugovao kralju i bacio ga u tamnicu. Kada je kralj to čuo, kaznio ga je jer nije oprostio svome dužniku (r. r. 23-34).

Odlučimo li oprostiti, to ne briše grijeh, ne opravdava nepravdu koja nam je učinjena i ne umanjuje našu bol. Opraštanje nam omogućava da uživamo u Božjemu nezasluženom daru milosrđa kojim Bog vraća mir u naše živote.

– Xochitl Dixon

Opraštajući drugima pokazujemo povjerenje u Božje pravo da sudi u skladu sa svojom savršenošću i dobrotom.