Disfunkcionalan

Pročitajte: Poslanica Rimljanima 3:10-26

10 kao što je pisano:
»Nema pravedna, nema nijednoga;
11 nema razumna, nema ga koji traži Boga.
12 Svi zastraniše, svi se pokvariše;
nema ga koji čini dobro, nema nijednoga.
13 Njihovo je grlo otvoren grob,
svojim jezicima varaju;
otrov je zmijski pod njihovim usnama.
14 Njihova su usta puna kletve i gorčine.
15 Njihove su noge brze da prolijevaju krv.
16 Na putovima je njihovim zator i nevolja;
17 i puta mira ne spoznaše.
18 Nema straha Božjega pred njihovim očima.«
19 A znamo, što god Zakon govori, govori onima koji su pod Zakonom, da svaka usta zamuknu, i sav svijet da bude podvrgnut Bogu; 20 jer se djelima Zakona ne će opravdati nijedan čovjek pred njim, jer po Zakonu dolazi spoznaja grijeha.
21 A sad se bez Zakona očituje Božja pravda, posvjedočena od Zakona i od Proroka. 22 To je Božja pravda po vjeri u Isusa Krista za sve koji vjeruju, jer nema razlike. 23 Svi naime sagriješiše i lišeni su Božje slave. 24 Opravdavaju se besplatno njegovom milošću, po otkupu, u Kristu Isusu. 25 Njega je Bog izložio kao pomirnu žrtvu, po vjeri, da u njegovoj krvi pokaže svoju pravdu. 26 U svojoj strpljivosti Bog je naime izostavljao kaznu za grijehe koji su prije bili počinjeni, da pokaže svoju pravdu u sadašnje vrijeme. Tako htjede sam biti pravedan i činiti pravednim onoga koji vjeruje u Isusa.

Svi naime sagriješiše i lišeni su Božje slave.

Rimljanima 3:23

I u našem se jeziku često rabi riječ disfunkcionalan da bismo opisali pojedince, obitelji, odnose, organizacije, pa čak i vlade. Dok funkcionalan znači da je sve kako treba, disfunkcionalan je suprotno tome – slomljen, ne radi kako treba, ne može raditi ono što bi trebalo raditi.

Svoje pismo vjernicima u Rimu apostol Pavao započinje opisom duhovno disfunkcionalnog čovječanstva (1:18-32). I mi smo dio te buntovne skupine: »Svi zastraniše, svi se pokvariše; nema ga koji čini dobro, nema nijednoga… Svi naime sagriješiše i lišeni su Božje slave« (3:12,23).

Ali ima dobra vijest: »opravdavaju se besplatno Njegovom milošću, po otkupu, u Kristu Isusu… da u Njegovoj krvi pokaže svoju pravdu« (r. r. 24,25). Kada pozovemo Krista u svoj život i prihvatimo Božju ponudu oproštenja i novog života, na putu smo da postanemo onakvima kakvima nas je stvorio da budemo. Ne postajemo savršeni, ali više ne moramo biti slomljeni ni disfunkcionalni.

Zahvaljujući Duhu Svetome svakoga dana primamo snagu za veličanje Boga onime što govorimo i radimo. I zato već danas »odložite staroga čovjeka… i obnovite se duhom svojega uma. Obucite novoga čovjeka koji je stvoren po Bogu, u pravdi i svetosti istine« (Efežanima 4:22-24).

– David McCasland

Približavanje Kristu pomaže nam da živimo prema Njegovoj zamisli.