Kad se život očitovao
4. prosinca
... jer se Život očitova, i vidjeli smo, i svjedočimo...
1 Ivanova 1:2
1 Ivanova 1:2
Bog dubina
Pročitajte: Job 41:4-26
4 Ne smijem šutjeti o njegovim udovima,
o njegovoj snazi, o sjajnom njegovu sastavu.
5 Tko mu je ikad podigao oklop,
tko je ikad prodro u dvostruke njegove žvale?
6 Tko mu je otvorio dvokrilna vrata čeljusti?
Užas je oko njegovih zuba.
7 Sjajni su žljebovi njegovih štitova,
uskim pečaćenjem zatvoreni.
8 Usko jedan uz drugi:
među njih ne prodire vjetrić.
9 Jedan čvrsto prianja uz drugi:
ne rastavljaju se.
10 Dahtanje njegovo daje sjajnu svjetlost;
kao zorine trepavice njegove su oči.
11 Iz njegovih ralja bukte zublje,
iskaču ognjene iskre.
12 Dim suklja iz njegovih nozdrva
kao iz vrela kotla i zapaljene trske.
13 Njegov dah raspaljuje ugljevlje,
plamen mu suklja iz ralja.
14 U njegovoj je šiji snaga,
pred njim igra užas.
15 Udovi njegova mesa spojeni su čvrsto,
kao saliveni, razmiču se.
16 Kao kamen, tako je tvrdo njegovo srce,
tako tvrdo kao donji žrvanj.
17 Kad se digne, zadršću i junaci,
ne znaju što da čine od straha.
18 Zgrabi li koga, ne koristi mač,
ni koplje, ni strijela, ni sulica.
19 Željezo je njemu slama,
a mjed drvo puno crvotočine.
20 Strijela ga ne može natjerati u bijeg,
kamenje u praćki njemu je kao pljeva.
21 Kao slamka njemu je toljaga,
on se smije zviždanju sulice.
22 Ispod njega su oštri crepovi;
drljaču zabija u glib.
23 Čini da se dubina puši kao lonac,
učini da se more zapjeni kao stupa.
24 Za sobom ostavlja svijetlu vodenu brazdu:
rekao bi da more ima srebrne kose.
25 Ništa mu na zemlji nije jednako:
stvorenje bez straha!
26 Na najjače gleda prezirno,
i on je kralj najponosnijima.
o njegovoj snazi, o sjajnom njegovu sastavu.
5 Tko mu je ikad podigao oklop,
tko je ikad prodro u dvostruke njegove žvale?
6 Tko mu je otvorio dvokrilna vrata čeljusti?
Užas je oko njegovih zuba.
7 Sjajni su žljebovi njegovih štitova,
uskim pečaćenjem zatvoreni.
8 Usko jedan uz drugi:
među njih ne prodire vjetrić.
9 Jedan čvrsto prianja uz drugi:
ne rastavljaju se.
10 Dahtanje njegovo daje sjajnu svjetlost;
kao zorine trepavice njegove su oči.
11 Iz njegovih ralja bukte zublje,
iskaču ognjene iskre.
12 Dim suklja iz njegovih nozdrva
kao iz vrela kotla i zapaljene trske.
13 Njegov dah raspaljuje ugljevlje,
plamen mu suklja iz ralja.
14 U njegovoj je šiji snaga,
pred njim igra užas.
15 Udovi njegova mesa spojeni su čvrsto,
kao saliveni, razmiču se.
16 Kao kamen, tako je tvrdo njegovo srce,
tako tvrdo kao donji žrvanj.
17 Kad se digne, zadršću i junaci,
ne znaju što da čine od straha.
18 Zgrabi li koga, ne koristi mač,
ni koplje, ni strijela, ni sulica.
19 Željezo je njemu slama,
a mjed drvo puno crvotočine.
20 Strijela ga ne može natjerati u bijeg,
kamenje u praćki njemu je kao pljeva.
21 Kao slamka njemu je toljaga,
on se smije zviždanju sulice.
22 Ispod njega su oštri crepovi;
drljaču zabija u glib.
23 Čini da se dubina puši kao lonac,
učini da se more zapjeni kao stupa.
24 Za sobom ostavlja svijetlu vodenu brazdu:
rekao bi da more ima srebrne kose.
25 Ništa mu na zemlji nije jednako:
stvorenje bez straha!
26 Na najjače gleda prezirno,
i on je kralj najponosnijima.
Tu je more, veliko… i Levijatan kojega si načinio da se igra po njemu.
Psalam 104:25,26
»KADA se otisnete na otvoreno more, u svakom uzorku koji uzmete naći ćete novu vrstu«, rekao je morski biolog Ward Appeltans. Nedavno je samo u jednoj godini otkriveno 1451 oblik života u moru. Ne znamo ni polovinu onoga što se tamo nalazi.
U Jobu 38 – 40 Bog je samo zbog Joba nabrojao nešto od onoga što je stvorio. U tri poglavlja On govori o čudesnosti različitih vremenskih prilika, prostranosti svemira i raznolikosti stvorenja u njihovim staništima. To je ono što možemo promatrati. Zatim Bog govori o tajanstvenom Levijatanu – cijelo jedno poglavlje. Levijatan je jedinstveno stvorenje. »Sjajni su žljebovi njegovih štitova… Njegov dah raspaljuje ugljevlje (41:7,13). Dim suklja iz njegovih nozdrava« (r. 12).
U redu, Bog govori o ogromnom stvorenju koje nismo vidjeli. Je li to svrha 41. poglavlja Knjige o Jobu?
Nije! To poglavlje proširuje naše razumijevanje Božjega nepredvidivog karaktera. A psalmist ide i korak dalje: »Eno mora velika… Onud prolaze nemani, Levijatan kojeg stvori da se igra u njemu« (104:25,26, K. S.). Nakon zastrašujućeg opisa u Jobu, saznajemo da je Bog stvorio igralište za to najstrašnije od svih stvorenja. Levijatan se zabavlja i uživa.
U sadašnjosti istražujemo oceane, a u vječnosti ćemo čuda našega veličanstvenog, tajanstvenog, razigranog Boga.
– Tim Gustafson
Istražujući stvorenje učimo o svome Stvoritelju.