Korijeni vjere

Pročitajte: Evanđelje po Mateju 13:18-23

18 Vi dakle shvatite prispodobu o sijaču! 19 Svakome koji sluša riječ o kraljevstvu, a ne razumije, dolazi nečastivi i grabi što je bilo posijano u njegovo srce. Takav je sjeme posijano na put. 20 Što je bilo posijano na kamenito tlo, to je onaj koji sluša riječ i prima je odmah s radošću. 21 Ali ne pusti korijena jer je nestalan. Kad zbog riječi navali nevolja ili progonstvo, on se odmah spotakne. 22 Što je bilo posijano među trnje, to je onaj koji sluša riječ. Ali svjetovne brige i varavo bogatstvo zaguše riječ, tako te ostane bez roda. 23 Što je bilo posijano na dobru zemlju, to je onaj koji sluša riječ i razumije te donosi rod: stostruk, šezdesetorostruk i tridesetorostruk.«

Što je bilo posijano na dobru zemlju, to je onaj koji sluša riječ i razumije te donosi rod.

Matej 13:23

STABLO hrasta stajao je više od šest stotina godina, a onda su ga morali posjeći. U najboljim godinama njegove su se grane pružale visoko i široko. Hladni se povjetarac odmarao na njegovu zelenu lišću i žirovima. Sunce se probijalo kroz pukotine nastale puhanjem vjetra i njegove su zrake plesale u sjeni krošnje. Ali ispod površine zemlje ležala je njegova istinska veličanstvenost – korijenje. Glavni korijen hrasta raste okomito i osigurava mu trajnu opskrbu vodom i hranom. Iz njega se grana mnoštvo korijenja koje se širi vodoravno i opskrbljuje stablo svime što mu je potrebno za život. Taj složeni sustav korijenja često je veći od stabla koje podržava, omogućuje mu život i učvršćuje ga.

Poput moćnog hrasta, većina našeg rasta događa se ‘ispod površine’. Kada je Isus svojim učenicima objasnio prispodobu o sijaču, naglasio je da je važno biti duboko ukorijenjen u osobni odnos s Ocem. I dok svakim danom sve više upoznajemo Boga, koji nam se otkriva u Svetome pismu, naše »korijenje vjere« podupire Duh Sveti. Bog pomaže svojim sljedbenicima da napreduju usprkos nepovoljnim okolnostima, kušnjama, progonu i brigama (r. r. 18-23).

– Xochitl Dixon

Nebeski Otac hrani nas svojom Riječju, a Duh Sveti mijenja naš karakter da bi plod naše duboko ukorijenjene vjere postao vidljiv ljudima oko nas.