Potaknuti nepogodom

Pročitajte: Joel 1:1-7,19,20
1 Gospodnja riječ koja dođe Joelu, sinu Petuelovu.
2 Čujte, starci!
Slušajte, svi stanovnici zemlje!
Je li se ikada takvo što dogodilo u vaše dane
i u dane otaca?
3 Pripovijedajte o tom svojoj djeci,
vaša djeca svojoj djeci
i ona budućemu pokoljenju!
4 Što ostade od grisca, izjede skakavac.
Što ostade od skakavca, izjede žderalica.
Što ostade od žderalice, izjede ljupilac.

5 Prenite se, pijanice, plačite!
Sve vinopije, tugujte za novim vinom!
Jer je oteto iz vaših usta.
6 Jer je prekrio moju zemlju
narod silan i bez broja.
Zubi su njegovi lavovi zubi.
Čeljusti su njegove kao u lavice.
7 Satro je moju vinovu lozu,
osušio moju smokvu,
pokidao je i ogulio,
bijele joj se grane.

19 K tebi, Gospodine, vapim.
Jer žega sažeže pasišta u pustinji.
Plamen popali sve drveće u polju.
20 I poljska zvijer urla dašćući za tobom.
Jer su usahnuli potoci.
Žega je sažegla pasišta u pustinji.

 

K tebi, Gospodine, vapim.

Joel 1:19

GODINE 1717. danima je bjesnjelo nevrijeme koje je prouzročilo velike poplave u sjevernoj Europi. Tisuće ljudi izgubilo je život u Nizozemskoj, Njemačkoj i Danskoj. Povijest otkriva zanimljiv i uobičajen – za ono vrijeme – odgovor barem jedne lokalne uprave nizozemskoga grada Groningena. Pozvali su na »dan molitve«. Povjesničar izvještava da su se cijeloga dana građani okupljali u crkvama i »slušali propovijedi, pjevali psalme i satima se molili«.

Prorok Joel opisuje veliku prirodnu nepogodu koja je narod Jude potaknula na molitvu. Ogroman roj skakavaca prekrio je zemlju i uništio njihovu lozu i osušio njihove smokve (r. 7). Dok su se on i njegov narod oporavljali od razaranja, Joel se molio: »Tebi, Jahve, vapijem…« (r. 19, K. S.). Izravno i neizravno, i ljudi sjeverne Europe i Jude doživjeli su katastrofe koje su posljedica grijeha i palog svijeta (Postanak 3:17-19; Rimljanima 8:20-22). Shvatili su da su ih one potaknule da u molitvi zavape Bogu za pomoć (Joel 1:19). I Bog im je odgovorio: »Svim srcem obratite se k meni…« (2:12).

Kad se suočimo s poteškoćama i prirodnim nepogodama, obratimo se Bogu – možda u tjeskobi, možda u pokajanju. »Jer je on milostiv i milosrdan« (r. 13), privlači nas k sebi – pruža utjehu i pomoć koja nam je potrebna.

– Tom Felten

Oče, hvala ti što si s nama i u dobru i u zlu.