¹ Kad Salomon završi molitvu, siđe oganj s neba i spali žrtvu paljenicu i žrtve klanice, i Gospodnja slava napuni Hram. ² Svećenici nisu više mogli stupiti u Gospodnji Hram, jer je Gospodnja slava napunila Gospodnji Hram. ³ Kad svi Izraelovi sinovi vidješe kako oganj i Gospodnja slava siđoše na Hram, prignuše se licem k zemlji na pločnik, pokloniše se Gospodinu i slaviše: »On je dobrostiv i vječno traje njegova milost.« ⁴ Tada prinesoše kralj i sav narod žrtve klanice pred Gospodinom, ⁵ i to kao žrtvu klanicu žrtvova kralj Salomon dvadeset i dvije tisuće volova i sto i dvadeset tisuća ovaca. Tako posvetiše Božji Hram kralj i sav narod. ⁶ Svećenici su stajali na svojim mjestima, tako isto leviti s Gospodnjim glazbalima, što ih je bio dao napraviti kralj David, da pjevaju Gospodinu hvalospjev: »Vječno traje njegova dobrota«. I kad mu je David dao pjevati hvalu njihovom službom, a svećenici trubili u trube pred njima, sav je Izrael stajao. ⁷ I srednji dio trijema pred Gospodnjim Hramom posveti Salomon, jer tamo prinese žrtve paljenice i pretilinu od žrtava pričesnica. Na mjedeni žrtvenik, što ga je bio dao napraviti Salomon, nisu mogle stati žrtve paljenice i prinosi, i pretilina.
⁸ Tako tada proslavi Salomon blagdan sedam dana i sav Izrael s njim, velik zbor od ulaska u Hamat do egipatskoga potoka. ⁹ Osmoga dana održaše svečanu skupštinu; jer su posvetu žrtvenika bili obavljali sedam dana. Blagdan je bio trajao sedam dana. ¹⁰ Dvadeset trećega dana sedmoga mjeseca otpusti on narod njihovim kućama; a bili su radosni i dobre volje zbog svega dobra što ga je bio Gospodin iskazao Davidu, Salomonu i svojemu narodu Izraelu.