Ne malakšemo
23. studenoga
Zato ne malakšemo, jer imamo ovu službu zbog milosrđa koje nam je iskazano.
2 Korinćanima 4:1
2 Korinćanima 4:1
Strpljiva Božja ljubav
Pročitajte: Izaija 42:1-7
1 »Evo, moj sluga, kojega ljubim,
moj izabranik, koji mi se sviđa!
Stavljam na njega svoj duh.
Istinu će javljati narodima.
2 Ne će vikati ni kričati,
niti će se čuti njegov glas po ulicama.
3 Napuknute trske ne će prelomiti;
stijenja što tinja ne će ugasiti.
Vjerno će javljati istinu.
4 Ne će se umoriti niti klecati
dok ne utemelji istinu na zemlji.
Njegov nauk čekaju narodi.«
moj izabranik, koji mi se sviđa!
Stavljam na njega svoj duh.
Istinu će javljati narodima.
2 Ne će vikati ni kričati,
niti će se čuti njegov glas po ulicama.
3 Napuknute trske ne će prelomiti;
stijenja što tinja ne će ugasiti.
Vjerno će javljati istinu.
4 Ne će se umoriti niti klecati
dok ne utemelji istinu na zemlji.
Njegov nauk čekaju narodi.«
5 Ovako govori Bog, Gospodin,
koji je stvorio i razapeo nebo,
koji je rasprostro zemlju s njezinim raslinjem,
koji je dao dah narodu na njoj,
duh onima što po njoj hode:
6 »Ja, Gospodin, dozvao sam te u dobroti.
Držao sam te za ruku i čuvao te.
Učinio sam te narodom posrednikom Saveza,
svjetlom neznabožaca;
7 da otvoriš oči slijepcima,
da izvedeš sužnjeve iz zatvora
i iz tamnice one koji sjede u tami.
Napuknute trske ne će prelomiti; stijenja što tinja ne će ugasiti.
Izaija 42:3
KAD našoj prekrasnoj, pahuljastoj norveškoj šumskoj mački Mystique češkam trbuh i igram se s njom, ili kad navečer zaspi u mom krilu, ponekad je teško povjerovati da je to ista mačka koju smo susreli prije mnogo godina. Mystique je živjela na ulici, mršava i prestrašena. Ali to se polako promijenilo jer sam joj svaki dan davala hranu. Jednoga dana napokon mi je dopustila da ju pomazim, a ostalo je povijest.
Mystiqueina promjena podsjetnik je na iscjeljenje koje može doći uz strpljenje i ljubav. Podsjeća me na Božje srce kako je opisano u Izaiji 42. Riječ je o sluzi koji dolazi ispunjen njegovim Duhom (r. 1), koji će vjerno i neumorno raditi »dok ne utemelji istinu na zemlji« (r. 4).
Ali taj sluga – Isus (Matej 12:18-20) – nije želio ostvariti Božju pravdu nasiljem ili težnjom za moći. Umjesto toga, on neće »vikati ni kričati« (Izaija 42:2), nego će nježno i strpljivo brinuti se za one koje su drugi odbacili – one »napuknute trske« (r. 3).
Bog nikada ne odustaje od svoje djece. On ima sve vrijeme ovoga svijeta da se brine za naša ranjena srca, dok konačno ne počnu zacjeljivati. Njegovom strpljivom ljubavlju postupno ponovno učimo voljeti i vjerovati.
– Monica La Rose
Hvala ti, Oče, što nikada ne odustaješ od nas, što strpljivo zacjeljuješ naša ranjena srca i učiš kako voljeti.