On je došao i navijestio vam je mir, vama koji ste bili daleko, i mir onima koji su bili blizu.

Efežanima 2:17

JOAN je osjetila bol i razočaranje kad je vidjela Susaninu objavu na društvenim mrežama. Fotografija je prikazivala deset nasmijanih prijatelja iz crkve. Drugi put ovog mjeseca sjajno su se zabavljali – bez nje. Joan je brisala suze. Neobično je ići u istu crkvu s ljudima koji ne žele tvoje društvo.

Tako je bilo i u prvom stoljeću. Isus je želio jedinstvo i došao je izliječiti našu podijeljenost. Još od vremena rane crkve, ljudi koji se nisu slagali trebali su pronaći zajednički jezik u Isusu. Židovi su s prijezirom gledali na nežidove jer se nisu pridržavali zakona, a nežidovi su mrzili Židove jer su mislili da su bolji. A onda Isus »oboje sastavi u jedno… dokinuvši zakon« tako što je razvalio »razdvojni zid svojim tijelom« (r. 14). Pridržavanje zakona više nije bilo važno. Ono što se računalo bio je Isus. Hoće li se Židovi i neznabošci ujedinili u njemu?

To je ovisilo o njihovu odgovoru. Isus je propovijedao mir nežidovima koji su »bili daleko, i mir onima koji su bili blizu« (r. 17). Ista poruka, druga primjena. Samopravedni Židovi morali su priznati da nisu bolji, dok su prezreni nežidovi morali vjerovati da nisu gori. I jedni i drugi trebali su se usredotočiti na Krista koji »pomiri s Bogom oboje u jednom tijelu po križu« (r. 15) i stvoriti mir.

Jeste li razočarani? To boli. Oslonite se na Isusa, naš mir.

– Mike Wittmer

Oče, kad nas razočaraju, počinut ćemo u tvome Sinu.